Analizirana epizoda
"FinPuls" – Epizoda 112: Kamatne stope 2025. — Kraj ciklusa ili novo poglavlje?
Objavljeno: 22. studenog 2024. · Trajanje: 61 minuta
Ključni zaključci: Dvojica ekonomskih analitičara i bivši savjetnik ECB-a razmatraju brzinu budućih smanjenja kamatnih stopa, scenarije za hrvatska hipotekarna tržišta te kada se može očekivati tržišna normalizacija troška kapitala za poduzeća i kućanstva.
Kontekst: Od restriktivnosti prema neutralnosti
Europska središnja banka ušla je u 2024. godinu s depozitnom stopom od 4,0%, razinom dostignutom krajem 2023. nakon najbrže serije podizanja kamatnih stopa u povijesti eurozone. U lipnju 2024. uslijedilo je prvo smanjenje za 25 baznih bodova, a do studenog iste godine ESB je ukupno smanjio stopu za 75 baznih bodova — na 3,25%.
Podcast "FinPuls" posvetio je 112. epizodu isključivo pitanju: koliko brzo i duboko će ići daljnja smanjenja? Gosti su bili Petra Novak (Erste Hrvatska, voditeljica makroekonomskih istraživanja), dr. Krešimir Puljić (Ekonomski fakultet u Rijeci) i Marco Bianchi (bivši ekonomist ECB-a, danas savjetnik u BNP Paribasu).
Središnje teze rasprave
1. Neutralna kamatna stopa kao usidrište projekcija
Bianchi je postavio okvir rasprave kroz pojam "neutralne kamatne stope" (r*) — razine pri kojoj monetarna politika nije ni ekspanzivna ni restriktivna. Njegovu procjenu od 2,0–2,5% za eurozonu prihvatili su svi sudionici kao referentnu točku. Ključno pitanje: hoće li ECB stati na r*, ili ići ispod u slučaju recesijskog scenarija?
2. Specifičnost Hrvatske: Eurizacija i kanal hipotekarnih kredita
Novak je detaljno obradila situaciju specifičnu za Hrvatska: od uvođenja eura u siječnju 2023., Hrvatska izravno osjeća promjene ECB kamatnih stopa kroz eurizirana hipotekarna tržišta. Prema podacima HNB-a, udio varijabilnih stambenih kredita (vezanih uz EURIBOR) u portfelju hrvatskih banaka iznosi oko 62%, što znači da promjene u politici ECB-a imaju izravni i relativno brzi učinak na rate otplate kućanstava.
Puljić je upozorio na asimetričnost ovog transmisijskog mehanizma: banke su brzo prenijele rast kamatnih stopa na kredite, ali su relativno sporo i nepotpuno prenosile smanjenja na depozite — što predstavlja regulatorni izazov i HNB-u i HANFA-i.
| Scenarij (kraj 2025.) | Depozitna stopa ECB | 6M EURIBOR | Procijenjeni učinak na rat |
|---|---|---|---|
| Bazni scenarij | 2,50% | 2,75% | −15 do −18% |
| Optimistični scenarij | 2,00% | 2,20% | −22 do −25% |
| Konzervativni scenarij | 3,00% | 3,30% | −8 do −10% |
| Rizični scenarij (šok) | 3,50%+ | 3,80%+ | Rast rate |
Procjene na temelju rasprave u epizodi i tržišnih forward krivulja na datum objave. Nisu financijski savjet.
3. Učinak na tržište nekretnina i štednju kućanstava
Novak je iznijela intrigantan argument: postoji znatna latentna potražnja za nekretninama u Hrvatskoj koja je bila "zamrznuta" visokim kamatnim stopama. Smanjenje troška hipotekarnog financiranja moglo bi u 2025. dovesti do novog vala potražnje — što bi, bez povećanja ponude, rezultiralo rastom cijena nekretnina umjesto povećanjem dostupnosti. Ovaj argument Bianchi je nazvao "zamkom dostupnosti" — politika koja treba olakšati kupnju nekretnina može paradoksalno povećati cijene.
Puljić se osvrnuo na stranu štednje: pad kamatnih stopa donosi manji prinos na oročene depozite, što kućanstva tjera prema rizičnijim instrumentima (obveznicama, dionicama, ETF-ovima). Ovo je fenomen koji je dobro poznat u zemljama s dužom tradicijom maloprodajnog investiranja, ali za Hrvatsku — gdje je udio kućanstava koja aktivno ulažu u financijske instrumente ispod 12% — predstavlja novo i potencijalno izazovno okruženje.
Naša analitička ocjena rasprave
Epizoda je bila jedna od informativno bogatijih koje smo analizirali u 2024. godini. Tročlani panel osigurao je pravu ravnotežu perspektiva — tržišno-analitičku (Novak), akademsku (Puljić) i institucionalnu (Bianchi) — bez pretjerivanja u stručnom žargonu koji bi onemogućio praćenje nespecijaliziranoj publici.
Slabost epizode: nedovoljno je razrađena dimenzija korporativnog financiranja. Smanjenje kamatnih stopa ima različit učinak na kućanstva (hipotekarne stope) i poduzeća (troška obveznica i kreditnih linija), a ta je razlika bila marginalizirana. Također, analitičari su zaobišli temu tzv. "zombie" kompanija — subjekata koji su preživjeli samo zahvaljujući ultra-niskim stopama iz 2020.-2021. — čija bi likvidacija u slučaju dugotrajnijeg restriktivnog okruženja mogla imati znatne makroekonomske posljedice.
Pique ocjena argumentacije: Visoka analitička vrijednost s dobrom empirijskom utemeljenošću projekcija. Preporučamo epizodu svima koji prate kretanja hipotekarnog tržišta ili razmatraju stambenu kupnju u narednih 12–18 mjeseci.
Što pratiti u narednim tjednima
- Sjednica ECB-a u prosincu 2024. — hoće li biti 25 ili 50 bp smanjenja?
- Revidirane ECB projekcije inflacije i rasta za 2025. i 2026.
- Tromjesečni podaci o kreditnoj aktivnosti HNB-a (Q3 2024.)
- Kretanje 6M EURIBOR-a kao vodeći indikator za varijabilne stambene kredite
- Podaci o novim stambenim kreditima — signal o reaktivaciji potražnje za nekretninama
Ovaj tekst predstavlja informativnu analizu sadržaja javno dostupne audio epizode. Pique ne pruža financijske savjete niti preporuke za ulaganje ili uzimanje kredita. Za odluke o stambenim kreditima ili financijskim ulaganjima obratite se licenciranom financijskom savjetniku ili kreditnom savjetniku.